"I mi smo samo radnici"

UROŠ VUKIĆ - 30.11.2012 17:35

BANJALUKA - Pod parolom "I mi smo samo radnici" oko četiri do pet hiljada radnika zaposlenih u javnim službama RS, u petak je u Banjaluci protestovalo protiv mjera štednje i smanjenja plata budžetskim korisnicima od deset odsto, koje je najavila Vlada.

Radnici, koji su se uz muziku "Beogradskog sindikata" okupili u banjalučkom parku "Mladen Stojanović", a zatim šetnjom kraj zgrade Vlade RS i Narodne skupštine RS došli na Trg Krajine, još jednom su poručili da neće prihvatiti ono što je predložila Vlada RS u ekonomskoj politici i budžetu te da neće odustati od sindikalne borbe i cilja da plate ostanu na ovogodišnjem nivou.

Uz transparente radnika zaposlenih u prosvjeti, MUP-u RS, sudovima i javnoj upravi, a na kojima je pisalo "Do juče smo molili, danas tražimo, sutra sami uzimamo", "Gospodo, opremite policiju", "Bezbjednost košta", "Džombiću, vrati politiku plata u kolektivne ugovore", "Mi nećemo plaćati za vašu krizu", "Nema povlačenja, nema predaje" itd., istakli su da se radi o početku sindikalne borbe za sve radnike u RS.

Zvaničnici Saveza sindikata RS sa protestnog skupa poručili su Vladi  da ih ne "zavađa" sa socijalom, borcima i invalidima, dok su ministrima rekli da "zasuču rukave i rade bolje i više", jer u suprotnom neće ostati tamo gdje sada sjede.

"Pozivam one koji ne plaćaju poreze i doprinose i one koji izgradiše vile na grbači radnika RS i to su oni koji treba da štede, premijeru, i od njih uzmite i stavite ta sredstva u budžet", kazala je Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, i pozvala i "one u Sarajevu koji troše 1,5 milijardi KM" da stegnu kaiš.

Govornici su još jednom skrenuli pažnju na težak položaj radnika u RS i istakli da neće dozvoliti da neko smanjuje plata, a da se sindikat ništa ne pita kao što je sada bilo.

"Boga mi, nećete nam uzeti, tražite druge izvore da biste sačuvali fiskalnu stabilnost RS i nećete sa naših leđa, jer mnogo smo dali RS, a dajemo i danas", rekao je Duško Jandrić, predsjednik Unije sindikata budžetskih korisnika i predsjednik Granskog sindikata radnika MUP-a.

Govoreći okupljenim radnicima, Jandrić je skrenuo pažnju na težak položaj policije u RS, naglašavajući da se radi o "najjeftinijoj bezbjednosti u regionu" i kao primjer naveo da Hrvatska po jednom policajcu godišnje izdvoji 22.000 evra, a RS samo 11.000.

Siniša Petrović, predsjednik Granskog sindikata radnika u prosvjeti, rekao je da je došlo vrijeme da se glasno i jasno kaže šta radnici misle o ekonomskoj i socijalnoj politici Vlade RS i njihovim namjerama.

"Nećemo dozvoliti da nam ovo još jednom uradite i srozate dostojanstvo kao čovjeka", poručio je Petrović.

Stevan Milić, predsjednik Granskog sindikata radnika prosvjete i kulture, rekao je da Vlada umjesto što smanjuje plate i štedi na radnicima, novac može uzeti na borbi protiv korupcije.

Tomislav Vrhovac, predsjednik Granskog sindikata radnika u javnoj upravi, rekao je da neće dozvoliti da Vlada RS bez njih odlučuje u ime radnika kada je riječ o platama te dodao da oni dostojanstveno brane svoja prava.

Telegrame podrške jučerašnjem štrajku uputili su svi granski sindikati koji djeluju u okviru Saveza sindikata RS, Sindikat Brčko distrikta, Samostalni  sindikat saobraćajne djelatnosti RS, Sindikat radnika telekomunikacija RS, Sindikat udruženih radnika energetike RS, sindikalne organizacije Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje RS te srodni sindikati iz Srbije, Slovenije, Makedonije, Hrvatske, Crne Gore i FBiH kao i Međunarodne asocijacije radnika javnih službi.

Dodik: Protest legitimno pravo sindikata

Milorad Dodik, predsjednik RS, komentarišući protest radnika u Banjaluci, rekao je da je to legitimno pravo sindikata, ali da oni koji protestuju redovno primaju plate.

Dodik je rekao da RS predloženim mjerama želi dodatno da stabilizuje svoje finansije i da sve segmente društva učini odgovornim i solidarnim.

"Uvjereni smo da sa ovakvim prijedlogom budžeta i ekonomske politike u ovoj i sljedećoj goditi će bitno stabilizovati svoje finansije", rekao je Dodik i dodao da će predloženim smanjenjem plata biti smanjena polarizacija između primanja budžetskih korisnika i zaposlenih u privredi. On je istakao potrebu izgradnje svijesti o neophodnosti "nekih stvari".

Dodik je rekao da  SNSD neće podržati najavljeno ukidanje Republičog sekretarijata za vjere i Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća (RARS).

Dodik smatra da RS treba da ima dobre i efikasne odnose sa svim vjerskim zajednicama te da zbog toga Republički sekretarijat treba da nastavi sa radom kao samostalna upravna organizacija.

"U cijelom svijetu prisutan je trend jačanja malih i srednjih preduzeća. Razvoj ekonomija, posebno zemalja u tranziciji, bazira se na razvoju upravo ovog sektora i zbog toga nećemo podržati ukidanje naše Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća", istakao je Dodik 

Ukupno je planirano ukidanje šest agencija, dva zavoda, Sekretarijata za vjere i Operativnog tima Republike Srpske za traženje nestalih.

Nezavisne novine

Konstituisana SO-e Derventa

Umjesto Zirduma Ilije, Jozo Barišić iz NHI je novi predsjednik Skupštine opštine Derventa. Naime, na konstitutivnoj sjednici Skupštine opštne Derventa, koja je održana u četvrtak 29. novembra, u novom sazivu izabrano je novo rukovodstvo i organi Skupštine opštine. Svih 29 odbornika je prisustvovalo na prvoj konstitutivnoj sjednici i njima su uručeni certifikati CIK.

Novom sazivu Skupštine opštine Derventa do izbora novog  predsjednika, presjedavao je najstariji odbornik Fadil Pelesić. Svi odbornici su položili svečanu zakletvu, a za novog predsjednika Skupštine opštine izabran je Jozo Barišić iz NHI, dok je za potpredsjednika izabran Milan Đukić iz PDP.

Za vršioca dužnosti Sekretara skupštine opštine Derventa imenovana je Sanja Malešević, koja je tu dužnost obavljala i do sada.

Na prijedlog načelnika opoštine Derventa Milorada Simića, za zamjenika načelnika opštine, ponovo je izabran Igor Žunić.

Nakon toga su izabrani organi Skupštine opštine, odbori, komisije i savjeti, te imenovnani vršioci dužnosti načelnika odjelenja u organima uprave.

Tako je sve ostalo po starom, bez obzira na novi i sasvim različit sastav novih odbornika, samo je novi predsjednik Skupštine opštine, a različii su i sasatvi, odbora, komisija i savjeta.

Savez nezavisnih socijal demokrata, koji ima najveći broj odbornika, ovog puta je uspio da obezbijedi komotnu skupštinsku većinu sa PDP, NHI, DNS, SDP i SPRS, što je ukupno 21 odbornik.

Savko Pećić Pesa

Sve veće socijalne razlike

Socijalne razlike u Bosni i Hercegovini sve su vidljivije. Društvo u kojem je nakada dominirala srednja klasa danas svjedoči ogromnom jazu između bogatih i siromašnih, a srednja klasa polako nestaje. Već dugi niz godina, građani Bosne i Hercegovine se suočavaju ...

... sa paradoklasnim i neobjašnjivim životnim situacijama: kraj raskošne vile u kojoj žive novokomponovani bogataši smještena je trošna kućica siromašne porodice, uz najnoviji model svjetskog automobilskog branda parkirano je rashodovano vozilo staro decenijama, kraj luksuznih restorana penzioneri rove po kontejnerima, a siromasi prose ispred turističkih agencija koje šalju imućne Bosance i Hercegovce u egzotične dijelove svijeta.
 
Psiholog Jasmina Dizdarević za agenciju Anadolija je kazala da se poslije rata u BiH promijenila sveukupna situacija, tako da danas postoje ogromne razlike između bogatih i siromašnih.
 
“Prije rata je bilo nešto drugo, svi smo otprilike živjeli isto, dok sad imate dijametralne razlike. Imate one koji su na javnoj kuhinji i one koji žive u ogromnom bogatstvu”, kazala je Dizdarević.
 
Prosječna penzija danas u BiH iznosi 340 KM (oko 170 eura), dok prosječna mjesečna plaća u ovoj zemlji iznosi 830 KM (oko 415 eura). 
 
Više od 50 posto penzionera prima mjesečno oko 150 eura, dok s druge strane, najveća penzija koju prima nekoliko hiljada građana iznosi 700-800 eura. Isto tako, dok većina zaposlenih zarađuje manje od 1000 KM (oko 500 eura mjesečno), najveća isplaćena plaća u BiH iznosi 220.249 KM (oko 110.000 eura) i dobiva je zaposleni u jednoj mikrokreditnoj organizaciji. U BiH su zabilježene i plate u visini od 181.112, 180.085, 91.419 i 84.100 KM.
 
Još jedna zanimljiva pojava je da je država već godinama najbolji poslodavac, tako da je plata jednog parlamentarca oko 5.000 KM, ministara između 4.000 i 4.800 KM, a uposlenika u državnim agencijama više do 2.000 KM.
 
Psiholog Dizdarević je napomenula da je država veliki krivac za ogroman jaz između bogatih i siromašnih, te da se veliki broj bh. građana u takvoj situaciji osjeća bespomoćnim.
 
“Šta da napravi onaj čovjek koji je danas na javnoj kuhinji a koji je nekada možda bio ugledni profesor ili intelektualac, a sada ne može da živi od mizerne penzije”, kazala je Dizdarević.
 
Profesor sociologije Enes Ratkušić za agenciju Anadolija je izjavio da je najveći razlog ogromnog jaza između bogatih i siromašnih u BiH nepravilan razvoj kapitalizma, gdje su neki pojedinci iskoristili šansu i stekli velika bogatstva preko noći, dok obični građani “plaćaju danak”.
 
“Također, u ovakvim nedefiniraim političkim okolnostima, ta drastična razlika se još više usložnjava u kontekstu sveopće ekonomske krize. Naime, nedefiniran status države i društva, jedna haotična situacija uzrokuje prekomjerna kršenja zakona i onda se postiže efekat koji stvara disproporciju između bogatih i siromašnih”, kazao je Ratkušić.
 
Takvo društveno stanje najidealnije opisuje podatak da je životni standard bh. građana najniži u regionu. Prema posljednjim analizama, od tri KM dnevno živi svaki peti stanovnik u BiH, a njih oko 20.000 jednom dnevno se hrani u narodnoj kuhinji.
 
Time je BiH svrstana na popis 20 najsiromašnijih zemalja svijeta. Prema nekim analizama, svaka šesta osoba u BiH svake večeri zaspe gladna, a oko 48 posto stanovništva živi na granici siromaštva. Čak 700.000 ljudi živi ispod opšte granice siromaštva u koje se ubrajaju svi sa manje od 240 KM primanja mjesečno.
 
Također, prema posljednjim podacima, potrošačka korpa u BiH je jedna od najskupljih u Evropi, ako se uzmu u obzir prosječne mjesečne plate. Naime, potrošačka korpa u BiH iznosi oko 1.600 maraka, dok je prosječna plata oko 830 KM. Jednostavno rečeno, potrebne su dvije mjesečne plate da bi prosječna četvoročlana porodica mogla da pokrije sve životne troškove u toku jednog mjeseca.
 
Međutim, postoje i građani Bosne i Hercegocine koji za doček Nove godine plaćaju 3.739 KM, a za aranžmane u Dubaiju izdvajaju 1.589 KM, na Maldivima 3.739 KM, Sejšelima 3.249 KM i na Kubi za 3.199 KM.
 
Stručnjaci upozoravaju da se sa postojećim jazom između bogatih i siromašnih najteže nose mlade generacije koje nerijetko izlaz traže u devijantnim ponašanjima.
 
“U takvoj situaciji mladi ljudi su neupućeni i zbunjeni situacijom jer nemaju adekvatna objašnjenja šta im je činiti i oni su potpuno nemoćni u društu u kome je ekonomija na začelju i zapošljavanje ugroženo, i onda se rješenja traže u nižedevijantskim ponašanjima”, kazao je sociolog Ratkušić.
 
Psiholog Dizdarević istakla je da je vrlo teško mladim ljudima objasniti današnje stanje, jer gledajući roditelje koji su čitav život radili naporno a danas su njihove plate mizerne, često se pitaju kako nešto postići u životu.
 
“Vi u komšiluku imate nekoga ko ima stanove, aute, a da to nije zaradio svojim radom nego je stekao preko noći. Sistem vrijednosti se promijenio jer se bogatstva stvaraju preko noći”, istakla je Dizdarević.
 
Ako promatramo što se sve uvozi u BiH, neki promatrač bi mogao zaključiti da se radi o državi sa visokim životnim standardom. U prvih devet mjeseci ove godine u BiH je ukupno uvezeno, prema podacima državne Uprave za indirektno oporezivanje, oko 40.000 automobila vrijednih skoro 400 miliona KM. To je za oko 100 miliona više nego prije dvije godine.
 
Među automobilima su uvezeni i novi "mercedes SLS AMG" vrijedan oko 320.000 KM, "audi A8 L" vrijedan oko 212.000 KM i još 78 automobila čija vrijednost prelazi 100.000 maraka.

Također, prošle godine je uvezen najskuplji automobil u historiji BiH, "mercedes S 600L guard" koji je vlasnika koštao više od milion maraka.
 
Prema posljednjim istraživanjima, u BiH ima 85 milionera i svaki od njih može da kupi skupi automobil od 500.000 KM. Radi poređenja, obični radnik u BiH trebao bi raditi skoro 15 godina da bi s plaćom od oko 700 KM mogao sebi kupiti automobil vrijedan 100.000 KM.
 
S druge strane, bh. građani u prosjeku koriste vrlo stare automobile u odnosu na ostatak evropskih zemalja. Naime, na osnovu analize koju je uradio Institut za privredni inženjering Zenica, prosječna starost putničkih automobila u Federaciji BiH u 2011. godini bila je 16,93 godine. Također je ustanovljeno da je blizu 45 posto cjelokupnog voznog parka u FBiH starije od 20 godina.


Biznis.ba/Anadolija