"BiH je zastrašujuća slika evropske budućnosti"

"THE GUARDIAN"

A. A. 18/02/2014 18:01:00

Foto: Anadolija

LONDON - Građani Bosne i Hercegovine pokazuju Evropi kako da izbjegne katastrofu sličnu onoj prije 100 godina, a Sarajevo je slika novije evropske prošlosti, ali bi moglo biti i ogledalo evropske budućnosti, piše londonski list "The Guardian".

Tačno 30 godina nakon što je u Sarajevu 1984. godine upaljen Olimpijski plamen, taj grad je ponovo bio u plamenu, navodi se u tekstu, uz podsjećanje da su demonstranti nedavno palili zgrade vlade u izlivu gnjeva zbog socijalne situacije, rasprostranjenog siromaštva, ekonomije na izdisaju i stagnacije društvenog i političkog života.
"Kada je 1984. godine upaljena baklja, imao sam sedam godina i živio preko puta Olimpijskog stadiona. Nismo mogli dvije nedelje da spavamo, toliko je moćan bio taj plamen", sjeća se autora teksta Igor Štiks, Sarajlija koji sada živi u Edinburgu.
"Ipak, u to vrijeme bili smo veoma srećni: bio je to plamen prosperiteta, mira i beskrajnih mogućnosti", naveo je on i istakao da je Sarajevo tada projektovalo sliku onoga što Evropska unija očekuje od svojih članica: sliku prosperitne, raznolike i sekularne zemlje sa razvijenom industrijom, socijalnom jednakošću, zavidnom društvenom mobilnošću i čvrstim rastom.
Deceniju poslije zimske Olimpijade, Sarajevo je bilo u ruševinama, kao sušta slika onoga što je Evropa mislila da je ostavila iza sebe: bio je to razoreni grad pod opsadom, žrtva probuđenog nacionalizma i sektaštva, navodi se u tekstu.
"A sada Sarajevo i Bosna ponovo drže ogledalo Evropi, njenoj sadašnjosti i njenoj budućnosti...sa eksplozijom gnjeva i anarhijskog uništavanja svih simbola političke, socijalne i ekonomske moći", ukazuje autor članka britanskog dnevnika.
On navodi da su, gotovo 20 godina poslije Dejtonskog sporazuma, kako se čini, lokalna elita i međunarodni akteri postigli konsenzus po jednom jedinom pitanju, a to je kako da brzo uspostave kapitalizam u zemlji.
Ipak, konstatuje se u tekstu, masovna privatizacija je dovela do skoro totalne deindustrijalizacije i zavisnosti od uvoza robe i usluga koje finansira dužničko ropstvo građana i njihova slaba država.
Kao rezultat, etno-nacionalistička elita, u velikoj mjeri odgovorna za rat, nagrađena je u miru ne samo etničkom podjelom, već i cjelokupnim bogatstvom teritorija koje kontroliše, a to je ista ona elita koju su međunarodna zajednica i EU, preko "visokih predstavnika", tretirale kao svoje glavne partnere, navodi se u članku.
Međutim, napominje autor, postoji jedna velika razlika u poređenju sa neredima koji su izbili u drugim evropskim gradovima: ovo nije pobuna diskriminisanih grupa, već ustanak stanovništva koje je podvrgnuto ekonomskoj, socijalnoj i političkoj oskudici.
"Upravo je tu Bosna slika evropske budućnosti: slika neukrotivog stanovništva iscrpljenog mjerama štednje i prepuštenog samom sebi nakon što su propali i posljednji ostaci socijalne države, slika države bez izgleda za rast, pod upravom sumnjive elite", ukazuje se u tekstu.
Ipak, BiH danas šalje jednu drugačiju sliku, napominje autor, objašnjavajući da su uspostavljeni plenumi širom zemlje, kao dokaz da ljudi jesu očajni i bijesni, ali i riješeni da se bore za bolji život uprkos institucionalnim preprekama, prenose agencije.
"Bosna nam prikazuje scenarija nereda u drugim evropskim gradovima, ali i izlaz, kroz borbu građana za socijalnu pravdu, jednakost i demokratiju", ukazuje se u tekstu.
Zapravo, Bosna pruža sliku onoga što Evropa mora da postane kako ne bi ponovo doživjela katastrofu kao pre 100 godina, kada je ubistvo Franca Ferdinanda u Sarajevu označilo početak Prvog svjetskog rata, samo je pitanje da li će Evropa shvatiti poruku građana BiH, zaključuje se u tekstu "Guardiana".
(Vijesti.ba)

Ćurguz: Rukovodstvo BORS-a neće mijenjati ulica

PREDSJEDNIK BORAČKE ORGANIZACIJE RS

A. A. 18/02/2014 17:34:00

Pantelija Ćurguz

PRNJAVOR - Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske /BORS/ Pantelija Ćurguz poručio je danas, povodom protesta građana u Federaciji BiH, da boračke kategorije u Srpskoj moraju biti svjesne situacije i šta može biti opasnost koja bi dovela do destabilizacije Srpske.

On je rekao da je na današnjem sastanku sa predstavnicima boračkih organizacija iz Prnjavora, Gradiške, Srpca i Laktaša prenio informaciju koju je o protestima u Federaciji BiH dobio od zvaničnih institucija Srpske.
"Razgovarali smo o cilju tih protesta, zašto su trebali da se prenesu na prostore Republike Srpske i zašto još postoji opasnost da nemiri eskaliraju u Srpskoj", naveo je Ćurguz.
Komentarišući današnje proteste demobilisanih boraca u Banjaluci, Ćurguz je rekao da rukovodstvo BORS-a neće mijenjati "ulica", nego članovi Boračke organizacije kroz legalne organe i instuitucije i skupštinsku proceduru.
On je dodao da će BORS za dva mjeseca kroz izbore, čija je procedura u toku, na legalan i legitiman način dobiti novo rukovodstvo.
Ćurguz kaže da podržava pravo svakog pojedinca ili udruženja da javno izrazi svoj stav o nekoj problematici, ali da neće prihvatiti da druga udruženja pokušavaju uticati na BORS, jer nisu njegov dio.
Komentarišući optužbe da je bilo nepravilnosti i mahinacija u radu BORS-a, Ćurguz je najavio da će od ministra unutrašnjih poslova Srpske zatražiti da kriminalistička policija provjeri sve navode i da, ukoliko ima osnova za njegovu odgovornost, proslijedi slučaj nadležnom tužilaštvu na procesiuranje.
"Ako u svemu nema moje odgovornosti, onda će oni koji izlaze u javnost sa takvim porukama i insinuacijama morati odgovarati", naglasio je Ćurguz.
On je uvjeren da će izbori u BORS-u biti provedeni na civilizovan i demokratski način i da će biti transparentni.
Predsjednik opštinske Boračke organizacije Prnjavor Vlado Živković rekao je da je današnji sastanak organizovan zbog posljednjih dešavanja u Federaciji BiH i Republici Srpskoj.
"Inicijativu za sastanak pokrenuli smo da bismo kao borci, kao komandanti, razmijenili dosadašnja iskustava i zauzeli stav u kom pravcu je potrebno ići dalje da bi Boračka organizacija djelovala jedinstveno", kaže Živković.
Sastanku u Prnjavoru, na kome je bilo riječi o političko-bezbjednosnoj situaciji u Republici Srpskoj i BiH i predstojećim izborima u BORS-u, prisustvovali su i predsjednik Predsjedništva BORS-a Dražan Perendija, predsjednik Odbora porodica poginulih boraca Stanislav Jungić i predsjednik Odbora ratnih vojnih invalida Miko Škorić.

(Vijesti.ba/Srna)

File nasukan na pogrešnu temu/Odluka "Sejdić - Finci" nadležnost Vijeća Evrope

ZEKERIJAH SMAJIĆ ZA VIJESTI.BA

N. S. 18/02/2014 14:39:00

Zekerijah Smajić

SARAJEVO - Analitičar EU integracija Zekerijah Smajić istakao je danas da je EU napravila sistemsku pogrešku kada je u pitanju provođenje odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strasburu u predmetu "Sejdić - Finci", budući da je ona u nadležnosti Vijeća Evrope, Komiteta ministara i Parlamentarne skupštine u Strasburu, a nikako Evropske komisije i Kancelarije za proširenje u Briselu.

"Nažalost, tu pogrešku će najskuplje platiti evropski komesar za proširenje Štefan File, koji je, kao istinski prijatelj građana BiH, de facto imao dobre najmere, ali su ga nasukali na pogrešnu temu. On je priznao da sa bh. političkim liderima dalje ne može", rekao je Smajić za Vijesti.ba, komentarišući navode komesara Filea da će zaključiti svoj angažman o pitanju "Sejdić - Finci", nakon sinoćnjih neuspjelih pregovora sa bh. političkim liderima u Sarajevu.
File je potcrtao da ova njegova posjeta ne predstavlja i kraj angažmana s BiH, naglasivši da će sada sa institucijama raditi predstavnici Vijeća Evrope i Vijeća za vanjske poslove pri Vijeću Evrope.
"Jedina novost je upravo to da će se cijela tematika vratiti tamo gdje pripada, odnosno u Vijeće Evrope u Strasburu", smatra Smajić.
U pogledu ljudskih i izbornih prava manjinskih zajednica u BiH, Smajić ističe da je odluka Evropskog suda za ljudska prava u Starsburu, u svojoj etimologiji i pravno - političkom značenju, zapravo apsolutno suvišna.
"Ma kakav da je Aneks IV Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je nama nametnut kao privremeni državni Ustav, postoji član koji eksplicite naglašava da je Povelja UN o ljudskim pravima i Evropska povelja o ljudskim pravima nešto što je u apsolutnoj supremaciji u odnosu na sve domaće zakonodavstvo, pa i sam dejtonski Ustav. Taj član je sadržan u Aneksu IV, u našem postojećem Ustavu. Samim tim, odluka Evropskog suda u Strasburu je sama po sebi suvišna. Hoću reći, da je postojala politička volja, te mudrost i zrelost bh. političara, nikakva odluka Evropskog suda ne bi bila potrebna, već je bilo neophodno primijeniti ono što je zapisano u postojećem dejtonskom Ustavu", pojašnjava Smajić.
Osvrćući se na najavljeni dolazak visoke predstavnice za vanjsku politiku i sigurnost EU Ketrin Ešton u BiH, Smajić smatra da je njena posjeta Sarajevu deplasirana, nakon neuspjeha Štefana Filea i nakon smirivanja socijalnog bunta.
"Još nema zvanične potvrde šta će biti u fokusu posjete. No, smatram da bi pun efekat Eštonova imala da je u BiH došla odmah nakon sastanka šefova diplomatije EU, kada je Vijeće ministara EU vrlo jasno reklo da se evropska politika prema BiH mora dramatično mijenjati i da je djelovanje EU mora započeti odmah. Ona je tada imala bukvalno otvorene ruke da preduzme ono što su građani BiH, posebno socijalno ugrožene kategorije, očekivali", mišljenja je Smajić.
Ipak, treba imati na umu da su u maju ove godine izbori za Evropski parlament, veoma značajan događaj na prostoru zemalja članica EU, buduću da predstavljaju kadrovsku bazu za formiranje svih institucija EU, uključujući i Evropsku komisiju.
"Svima koji su osjetili strast i slast fotelje u sjedištu EU veoma je bitno da osvoje makar još jedan mandat. Za takvu prestižnu funkciju svi se pokušavaju izboriti na sve moguće načine. Tako i Ketrin Ešton dolaskom u Sarajevo pokušava prikupiti dodatne pozitivne poene", dodaje Smajić.
Eštonova je, za razliku od Filea, imala najmanje dva uspješna projekta - uspostava i stalni napredak u pregovorima između Beograda i Prištine, te ulazak Hrvatske u EU.
"To joj može ojačati pozicije na izborima u maju. Štefanu Fileu su BiH i primjena odluke Evropskog suda u Strasburu bili jedno od najvažnijih uporišta. Imajući u vidu da je to završeno na neslavan način, mislim da su Fileove pozicije na predstojećim izborima značajno oslabljene", zaključio je Smajić.
N.Š.
(Vijesti.ba)

Pojavila se smrtovnica koja govori o ukidanju kantona u FBiH

T. C. 18/02/2014 17:34:00

SARAJEVO - Tijekom popodnevnih sati internetom je počela kružiti zanimljiva smrtovnica koja govori o ukidanju kantona u Federaciji BiH. Autor iste se povezuje s Narodnom strankom Radom za boljitak što je posve logično iz razloga da se navodi kako do ovog ukidanja ...

... dolazi na inicijativu Damira Čardžića, zastupnika u Skupštini Sarajevske županije, te delegata u Domu naroda FBiH, prenosi portal Dnevno.ba.

Hoće li uskoro jedna ovakva smrtovnica prerasti u stvarnost ostaje za vidjeti.

Protesti u RS bi ugrozili Dodikovu vladavinu

FLORIAN BIBER

T. C. 18/02/2014 16:57:00

Florian Biber

SARAJEVO - Osim loše ekonomske situacije, još gori je osjećaj da ne može da bude bolje, već čak i gore. Mnogi građani uviđaju da ne mogu da ništa promjene na izborima, pa su protesti jedini izlaz, kaže za Radio Slobodna Evropa Florian Biber, direktor Centra za ...

... evropske studije Univerziteta u Gracu.

U Republici Srpskoj još nema masovnih protesta jer je Dodik uspevao do sada da kupi socijalni mir i kontroliše medije. Takođe, građani ovog entiteta se pribojavaju  da bi se njihovi protesti interpretirali kao izdajnički čin koji ugrožava Republiku Srpsku, kaže Biber dodajući da Dodik ima razloga da se plaši jer kada građani izađu na ulicu tvrdeći da su njihovi problem egzistencijalni i nemaju veze sa nacionalnim identitetom, onda gubi glavni argument za svoju vladavinu.
Austrijski ekspert smatra  da ovi protesti neće ostvariti željeni uspeh ukoliko ne primoraju veći broj političara da se povuku, jer ako pojedini kantonalni premijeri daju ostavke, to još nije dovoljno jasan signal sadašnjoj političkoj eliti da ne može više da tako vlada u budućnosti.
Biber je skeptičan da će se sadašnja politička elita dogovoriti oko pitanja kao što je sprovođenje presude  Sejdić-Finci, pogotovo ne pre izbora. “Stoga mi se čini mnogo važnijim da Evropska Unija pošalje jasan signal da su demonstracije važne i da građani na ulicama, zapravo, reprezentuju BiH koja želi u Evropsku Uniju mnogo bolje nego sadašnja politička elita. Međutim, taj signal iz EU još nismo čuli”.
Biber naglašava da važnije promene prioriteta  nego izmene institucionalnog okvira, pošto reforme moraju da se sprovedu kroz postojeće institucije, a to nije lako ostvariti zbog mogućnosti blokade. “No, ako se promeni atmosfera, tako da se smanji važnost etničkog principa, time će se suziti i manevarski prostor strankama koje igraju na tu kartu na izborima”.
Strah da nam bude gore - okidač za proteste
RSE: Kako komentarišete uzroke protesta? Da li je u pitanju samo socijalni moment ili višegodišnja akumulacija nezadovoljstva zbog korupcije, nepravde, političke blokade i etničkih podela?
Biber: Mislim da je to kombinacija  više uzroka. Najpre socijalna ugroženost i osećanje da ne postoji neka perspektiva. Znači loša ekonomska situacija, politička blokada i spoznaja da politička elita na raznim nivoima – opština, kantona, entiteta, na državnom - vlada uglavnom za sopstvene a ne u opštem interesu građana. Osim loše ekonomske situacije, još gori je osećaj da ne može da bude bolje, već čak i gore, zato što je tendencija u Bosni i Hercegovini u poslednjih sedam - osam godina pogoršanje, a ne poboljšanje situacije. Mnogi građani uviđaju da ne mogu ništa da promene na izborima, znači da nemaju neki drugi izlaz osim protesta.
RSE: Protesti se uglavnom održavaju u delovima Federacije u kojima su Bošnjaci u većini. Da li to znači da socijalni bunt još nije izašao iz začaranog kruga etničkih podela odnosno podeljenosti Bosne na dva entiteta i tri naroda što je u stvari ključni uzrok stagnacije Bosne u poređenju sa drugim zemljama Balkana koje se takođe suočavaju sa problemima ali druge vrste?
Biber: Prvi put smo videli velike proteste i u Mostaru i u Brčkom, znači u dva grada koji su multietnički, tako da građani nisu izašli samo na ulice u gradovima u kojima su Bošnjaci u većini. Izostanak masovnijih protesta u Republici Srpskoj ne treba tumačiti etničkim podelama, već drugačijim političkim sistemom. Naime, u Federaciji postoji složena struktura vlasti na različitim nivoima od kantona do entiteta sa velikim brojem ministara, tako da se građani ne identifikuju sa tim institucijama. U Republici Srpskoj je to drugačije, jer postoji samo jedna administracija na nivou entiteta, zbog čega je manje nezadovoljstvo građana zbog glomaznosti aparata vlasti. Drugo, u Republici Srpskoj jedna stranka dominira u poslednjih osam godina, što joj je omogućilo da kupuje socijalni mir, ali i da u mnogo većoj meri kontroliše medije nego što je to slučaj u Federaciji. Dakle, u takvoj situaciji je manja mogućnost za proteste, jer bi se svaki njihov pokušaj interpretirao kao izdajnički čin koji ugrožava Republiku Srpsku. Znači, igra se na nacionalnu kartu i ljudi se više plaše da izađu na ulicu nego u Federaciji.
Protesti u RS bi ugrozili Dodikovu vladavinu
RSE: Milorad Dodik i lider opozicije u Republici Srpskoj  Bosić, otišli su odmah na početku protesta u Beograd na razgovore sa Aleksandrom Vučićem. Dodik je rekao da je u pozadini ovih prostesta zapravo nastojanje da se dovede u pitanje Republika Srpska. Da li je ova izjava izraz njegovog straha da bi protesti mogli da se preliju i na Republiku Srpsku i da ugroze njegovu vlast. Istovremeno, da li izliv nezadovoljstva građana na ulicama može da dovede u pitanje važnost etničkog kriterijuma koji je ključni razlog zbog stagnacije BiH?
Biber: On nastoji da predstavi proteste kao dokaz nestabilnosti najpre u Federaciji, a potom i cele Bosne i Hercegovine kao države. Drugo, pokušava da interpretira proteste kroz etnonacionalnu perspektivu, odnosno da imaju nacionalnu dimenziju koja ugrožava Republiku Srpsku što je, naravno, neosnovana tvrdnja. Smatram da Dodik ima razloga da se plaši, jer to nezadovoljstvo koje smo imali prilike  da vidimo u Federaciji, možda je sada manje izraženo u Republici Srpskoj, ali tinja i protesti mogu da se preliju. Ako analiziramo u širem kontekstu, na primeru Arapskog proleća, videli smo da su se demonstracije u jednoj zemlji bile model za drugu, iako se međusobno prilično razlikuju.
U tom smislu, naravno, postoji mogućnost da možda ne sutra, ali za nekoliko dana, sedmica ili meseci, protesti izbiju i u Republici Srpskoj koji će pokazati nezadovoljstvo građana i prema vladi Milorada Dodika. On se svakako pribojava toga jer ako veliki broj građana kaže da njihov glavni problem nema veze sa nacionalnim identitetom, da se ne osećaju ugroženi nacionalno, nego ekonomski i socijalno, onda gubi glavni argument za svoju vladavinu.
RSE: Da li je ovde reč samo o strahu Dodika za vlast ili ovi protesti ako se prošire na celu BiH  mogu da dovedu u pitanje čitavu tu kompoziciju, s jedne strane veoma komplikovane strukture Federacije sa deset entiteta, 150 ministara, i, s druge, etničku kompoziciju zemlje sa dva entiteta. Dakle, da li je ovde reč o samom strahu Dodika za svoju vlast ili ako dođe do tih suštinskih promena koje pokreću ovi protesti, onda se tom prekompozicijom BiH umanjuje značaj etnički kriterijum odnosno značaj entiteta?
Biber: Obe stvari su relevantne i siguran sam da su  promene prioriteta  važnije nego izmene institucionalnog okvira, pošto znamo da reforme moraju da se sprovedu kroz postojeće institucije, a to nije lako ostvariti zbog mogućnosti blokade i potrebna je saglasnost oba entiteta za neke promene, što je sada malo verovatno. Međutim, ako se promeni atmosfera, tako da se smanji važnost etničkog principa, time će se suziti i manevarski prostor strankama koje igraju na tu kartu na izborima.
Demokratija otuđena od građana
RSE: Dakle, smatrate da je teško proceniti da li će doći do korenitih reformi, koje bi prodrmale čitavu tu strukturu Bosne i Hercegovine utemeljenu u Dejtonu. Da li se ipak mogu očekivati masovni protesti koje neki strani izveštači već nazivaju “Bosanskim prolećem”, nalik na sintagmu o Arapskom proleću, koji bi potresli ne samo Bosnu nego i ceo Balkan?
Biber: Mislim da je to moguće, zato što socijalno nezadovoljstvo postoji ne samo u Bosni nego i u Crnoj Gori, Makedoniji, Srbiji, do neke mere u Hrvatskoj. Istovremeno, prošle godine protesti su uzdrmali i Sloveniju. Reč je o prostoru od Slovenije do Turske, koji uključuje i Bosnu i Hercegovinu. U pitanju je kombinacija loše ekonomske situacije sa osećajem da politička elita uglavnom koristi javne funkcije za lični interes, što će izazivati nezadovoljstvo i proteste dok se ne promeni taj sistem, ne mislim na Dejtonski sporazum nego način vladavine, tačnije oblik demokratije otuđen od građana.
Dakle, teškoće postoje i u drugim balkanskim zemljama, gde nema Dejtonskog sporazuma koji je pogoršao situaciju u BiH. To znači da je generalno problem u političkim elitama koje su koristile tranziciju da dominiraju, stvarajući sistem bez suštinske demokratizacije.
Neće biti promjena bez novih lica na izborima
RSE: Na jesen su predviđeni izbori u BiH. Premijeri u nekoliko kantona su podneli ostavke. Međutim, premijer Federacije BIH odbija da to učini, zalažući se za vanredene izbore. Bilo kako bilo, da li socijalni protesti mogu da utiču na tok i ishod izbora u smislu ponude novih programa, uključujući i za prevladavanje etničkih podela, koje su generator krize, i da BiH napokon postane funkcionalna država?
Biber: To je veoma važno pitanje, ali je prerano davati odgovor. Međutim, očigledno je da su svi građani koji protestuju protiv sadašnjeg političkog sistema. No, pošto promene moraju da se sprovedu kroz  važeći institucionalni okvir, ako se ne pojave nove političke snage koje će se kandidovati na izborima, onda neće biti značajnijih reformi. Dakle, pitanje je da li će se formirati neka nova partija, ili će doći do smene generacija u postojećim političkim strankama.
Mislim da ovi protesti neće ostvariti željeni uspeh ukoliko ne primoraju veći broj političara da se povuku, jer ako pojedini kantonalni premijeri daju ostavke, to još nije dovoljno jasan signal sadašnjoj političkoj eliti da ne može više da tako vlada u budućnosti. Neko može da da ostavku šest meseci pre izbora i nakon njihovog održavanja dobije drugu funkciju na nekom drugom nivou. U tom slučaju neće biti nikakvih promena.
Demonstranti da odrede predstavnika pred međunarodnom zajednicom
RSE: O ulozi međunarodne zajednice, mislim pre svega na EU I SAD, koja je od 2006. godine u nekoliko navrata bezuspešno pokušavala da ubedi domaće lidere da sprovedu neophodne reforme i prevaziđu blokadu -počev od sudske presude Sejdić Finci pa do suštinskih ustavnih promena. Da li će sada međunarodna zajednica, kojoj BiH nije visoko na listi prioriteta, ponovo usmeriti pažnju na nju.
Biber: Najviše se plašim da građani koji protestuju nemaju među sobom nekoga ko bi mogao da razgovara sa međunarodnim akterima, tako da će oni kada dolaze u BiH opet razgovarati sa vođama političkih stranaka sa kojima to čine vec dvadeset godina, što je opasnost da im se da veći legitimitet nego što zaslužuju. Ja sumnjam da postoji prostor da se sadašnja politička elita dogovori oko nekih pitanja kao što je sprovođenje presude  Sejdić-Finci, pogotovo ne pre izbora. Stoga mi se čini mnogo važnijim da Evropska Unija pošalje jasan signal da su demonstracije važne i da građani na ulicama, zapravo, reprezentuju BiH koja želi u Evropsku Uniju mnogo bolje nego sadašnja politička elita. Međutim, taj signal iz EU još nismo čuli. Dakle, treba ohrabiriti one koji protestuju, jer oni žele reforme, da BiH postane funkcionalna država sa vladavinom prava, koja omogućava zapošljavanje. To su ciljevi za koje se zalaže i EU.
Da ponovim, Evropska Unija i drugi međunarodni akteri treba da prestanu da daju dodatni legitimitet političkim liderima u BiH stalnim razgovorima sa njima, čime se smanjuje legitimitet institucija. Do sada se tvrdilo da ako se okupe lideri 6 ključnih stranaka na pregovorima u istoj sobi, oni predstavljaju celu BiH. Međutim, tu problematičnu praksu treba okončati i ovi protesti pokazuju da lideri stranaka nemaju prava da govore u ime svih građana. Možda su ova zbivanja signal pre svega za međunarodnu zajednicu da je neophodan drugačiji pristup sa više sluha za stavove građana a ne šta misle lideri šest partija.
(Vijesti.ba/RSE)