SARAJEVO - Federalna TV istraživala je kakav je bosanskohercegovački stranački život. Koliko dugo su Sulejman Tihić, Milorad Dodik, Zlatko Lagumdžija, Mladen Ivanić, Haris Silajdžić, Dragan Čović i Božo Ljubić na čelu svojih stranaka?
SDA I SULEJMAN TIHIĆ
Stranka demokratske akcije osnovana je 1990. Prvi predsjednika bio je Alija Izetbegović. Na čelu stranke ostaje do oktobra 2001. godine i Trećeg kongresa. Od tada do jučerašnje Konvencije, kada su članovi SDA glasanjem za jedinstvnu listu, predsjedniku Tihiću produžili mandat za još dvije godine. U međuvremenu se u SDA pojavio pojam dogovorena demokratija i podjela moći predsjednika i zamjenika po principu pola-pola. Do 2015. bit će punih 14 godina vladavine Sulejmana Tihića.
SNSD I MILORAD DODIK
Milorad Dodik je na čelu Saveza nezavisnih socijaldemokrata 17 godina. I sama stranka zove se Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik. Na Saboru SNSD-a 2011. godine na glasanju niko nije bio protiv Dodika.
SDP BiH I ZLATKO LAGUMDŽIJA
U SDP-u se smije biti protiv. Samo jednom. Druga šansa ne postoji. U to se uvjerili Miro Lazović, Ivo Komšić, Sead Avdić, Nermin Pećanac, Bogić Bogićević, Željko Komšić i Nijaz Duraković. Lagumdžija je na čelu stranke 1997. godine
PDP I MLADEN IVANIĆ
U početku je imao protukandidate, danas ih nema. Mladen Ivanić je osnivač Partije demokratskog progresa i njen predsjednik od 1999. godine. 2007. godine, na četvrtom Saboru PDP-a, po treći je put izabran za predsjednika. Protukandidata na šestom stranačkom Saboru 2011. Ivanić nije ni imao.
STRANKA ZA BiH i HARIS SILAJDŽIĆ
Stranku za BiH osnovao je Haris Silajdžić 1996. godine. 16-godišnji kontinuitet vladavine prekinuo je prošle godine. Vodstvo je prepustio Ameru Jerlagiću, koji je vršilac dužnosti predsjednika. Nije isključena mogućnost povratak osnivača. Naime, više se puta Silajdžić opraštao od vođenja stranke, ali se svaki put vraćao. Prvi put je otišao 2001. godine, vratio se 2002. i iste godine ponovo otišao. 2005. se vratio, a nakon poraza na Općim izborima 2010. ponovo se povukao. 2012. još jedan povratak, a zatim i ponovno povlačenje.
HDZ BiH I DRAGAN ČOVIĆ
HDZ BiH je osnovan 1990. godine. 1998. u HDZ-u dolazi do unutarstranačkih tenzija izazvanih smrću najutjecajnjeg čovjeka među Hrvatima u BiH Gojka Šuška. Božo Ljubić postaje ozbiljan kandidat za novog predsjednika, no stranačka baza se otvoreno suprotstavlja i Ante Jelavić pobjeđuje na izborima. 2000. visoki predstavnik smjenjuje niz dužnosnika. Marta 2001. jedinstvena Hrvatska demokratska zajednica. Prvi predsjednički mandat Dragan Čović je dobio juna 2005. godine, kada je porazio najozbiljnijeg protukandidata Božu Ljubića, a ovaj ga optužio za izbornu krađu. 2006. dolazi do raskola između Čovića i Ljubića, koji osniva HDZ 1990, kojim i danas suvereno vlada.
Stranka demokratske akcije osnovana je 1990. Prvi predsjednika bio je Alija Izetbegović. Na čelu stranke ostaje do oktobra 2001. godine i Trećeg kongresa. Od tada do jučerašnje Konvencije, kada su članovi SDA glasanjem za jedinstvnu listu, predsjedniku Tihiću produžili mandat za još dvije godine. U međuvremenu se u SDA pojavio pojam dogovorena demokratija i podjela moći predsjednika i zamjenika po principu pola-pola. Do 2015. bit će punih 14 godina vladavine Sulejmana Tihića.
SNSD I MILORAD DODIK
Milorad Dodik je na čelu Saveza nezavisnih socijaldemokrata 17 godina. I sama stranka zove se Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik. Na Saboru SNSD-a 2011. godine na glasanju niko nije bio protiv Dodika.
SDP BiH I ZLATKO LAGUMDŽIJA
U SDP-u se smije biti protiv. Samo jednom. Druga šansa ne postoji. U to se uvjerili Miro Lazović, Ivo Komšić, Sead Avdić, Nermin Pećanac, Bogić Bogićević, Željko Komšić i Nijaz Duraković. Lagumdžija je na čelu stranke 1997. godine
PDP I MLADEN IVANIĆ
U početku je imao protukandidate, danas ih nema. Mladen Ivanić je osnivač Partije demokratskog progresa i njen predsjednik od 1999. godine. 2007. godine, na četvrtom Saboru PDP-a, po treći je put izabran za predsjednika. Protukandidata na šestom stranačkom Saboru 2011. Ivanić nije ni imao.
STRANKA ZA BiH i HARIS SILAJDŽIĆ
Stranku za BiH osnovao je Haris Silajdžić 1996. godine. 16-godišnji kontinuitet vladavine prekinuo je prošle godine. Vodstvo je prepustio Ameru Jerlagiću, koji je vršilac dužnosti predsjednika. Nije isključena mogućnost povratak osnivača. Naime, više se puta Silajdžić opraštao od vođenja stranke, ali se svaki put vraćao. Prvi put je otišao 2001. godine, vratio se 2002. i iste godine ponovo otišao. 2005. se vratio, a nakon poraza na Općim izborima 2010. ponovo se povukao. 2012. još jedan povratak, a zatim i ponovno povlačenje.
HDZ BiH I DRAGAN ČOVIĆ
HDZ BiH je osnovan 1990. godine. 1998. u HDZ-u dolazi do unutarstranačkih tenzija izazvanih smrću najutjecajnjeg čovjeka među Hrvatima u BiH Gojka Šuška. Božo Ljubić postaje ozbiljan kandidat za novog predsjednika, no stranačka baza se otvoreno suprotstavlja i Ante Jelavić pobjeđuje na izborima. 2000. visoki predstavnik smjenjuje niz dužnosnika. Marta 2001. jedinstvena Hrvatska demokratska zajednica. Prvi predsjednički mandat Dragan Čović je dobio juna 2005. godine, kada je porazio najozbiljnijeg protukandidata Božu Ljubića, a ovaj ga optužio za izbornu krađu. 2006. dolazi do raskola između Čovića i Ljubića, koji osniva HDZ 1990, kojim i danas suvereno vlada.
(Vijesti.ba/Federalna)
